Može li svako dijete biti bilingualno?

Pretpostavlja se da je oko 50% svjetske populacije bilingvalno, a evo što to znači. 

Bilingvalnost ili dvojezičnost sposobnost je fluentnog pričanja dva jezika. Najčešće se usvaja izlaganjem djece s više jezika od rođenja. Primjerice, u našem kućanstvu troje osoba priča isključivo engleski s malenom od rođenja, a ostatak isključivo hrvatski. Osim samog znanja jezika ovu sposobnost odlikuje i specifično razvijanje mozga.

Istraživanja pokazuju da se mozak promijeni s prakticiranjem ove vještine. Što je vještina razvijenija to je mozak fleksibilniji. Slično kao i s razvijanjem mišića, što više koristimo jezične centre to su oni razvijeniji. Istovremeno s razvijanjem centara za jezik dodatno se razvijaju i sposobnosti fokusiranja, usvajanja koncepata, samokontrole, rješavanje izazova te planiranja.

Evo još nekoliko zanimljivosti o bilingvalnosti od rođenja.

Zašto učiti djecu drugi jezik u istom periodu kada uče svoj materinji jezik?

Djeca u ovom periodu razvijaju sposobnost pričanja jezika vrlo prirodno. Do treće godine mozak je najpogodniji za usvajanje više jezika s obzirom na to da se i on sam rapidno razvija.

Zašto dvojezičnost toliko utječe na mozak?

Starije osobe moraju svjesno uzeti u obzir gramatiku i pravila jezika dok dijete to usvaja u izvornoj formi bez napora. U fazi kada se mozak najviše razvija (prve tri godine) to mozgu daje dodatan alat za fleksibilnost te razvijanje. Uz to, kada bilingvalno dijete pokušava komunicirati, ono automatski odabire čime će se služiti te time svaki puta dodatno vježba fleksibilnost mozga.

Kako bilingvalna djeca shvaćaju razliku između jezika?

Bilingvalna djeca ne razmišljaju o jezicima kao o dva različita jezika. Sposobnost pričanja više od jednog jezika njihova je stvarnost koju ne propituju. Istraživanja pokazuju da mozak koji je izložen s više jezika registrira promjenu među jezicima s već 6 mjeseci. Znači, ta sposobnost je tu toliko rano da nije nešto što moraju shvatiti time da im se objasni već sposobnost koju jednostavno posjeduju.

Ako ne priča dva jezika jednako dobro onda dijete nije bilingvalno?

Mnoga bilingvalna djeca imaju dominantan jezik i on se zna promijeniti s vremenom. Uz to, dijete je izloženo jezicima od različitih osoba što će utjecati na to kako priča jezik. To je slučaj kod nas. Malena i ja često pričamo o njoj apstraktnim stvarima poput zašto pada kiša ili zašto je nebo plavo. S osobama koje s njom pričaju hrvatski češće ide u trgovinu i tome slično. Stoga, njezin se vokabular na hrvatskom i engleskom razlikuje. Na engleskom zna više riječi za opise procesa, a na hrvatskom svakidašnjih predmeta.

Moramo li biti izvorni govornici jezika da bi ga pričali s djetetom?

Nikako. Dijete će biti izloženo jeziku kroz više izvora i tu će ga moći usavršiti, a benefiti od razvoja mozga će se razvijati bez obzira koliko vi dobro pričate drugi jezik.

Mogu li bilingvalnost i mucanje biti povezani?

Mucanje se može dogoditi kada dijete miješa vokabular dva jezika u jednoj rečenici ili ima izazova s odabirom pravilne riječi kako bi izrazilo ono što želi reći. Obje su situacije normalne. Određeni dio djece koja su bilingvalna muca nevezano za navedene situacije. Postotak te djece vrlo je sličan onome kod djece koja mucaju, a pričaju samo jedan jezik. Stoga nema dokaza da su bilingvalnost i mucanje povezani.

Kako dijete reagira kada osoba koja s njom priča jedan jezik s drugima priča drugi jezik?

Kada ja s drugima pričam hrvatski malena razumije što govorim, ali joj je jasno da se ne obraćam njoj. Ona u njezinoj stvarnosti s nekim osobama priča na jedan način, a s drugima na drugi način. Ne vidi to kao jezike već jednostavno kao način na koji funkcionira.

Koliko jezika se može istovremeno pričati?

U mnogim dijelovima svijeta učenje dva, tri ili čak 4 jezika je norma tako da je to nešto za što su djeca svakako sposobna. Koliko najviše? Postoje osobe koje pričaju i 15ak jezika.