Ekrani mogu služiti našoj djeci ili naša djeca mogu služiti njima. U današnjem tekstu pričamo o tome kako da ekrani služe nama i našoj djeci,
Jedan od elemenata na koji posebno vrijedi obratiti pozornost jest kada krenuti s gledanjem ekrana. U tu svrhu, možeš pročitati tekst: Kada djeca mogu početi gledati u ekran?
Postavljanje granica koje su dolje navedene lakše je dok su djeca mlađa i dok ih se pridržava cijela obitelj, no može se s njima krenuti u bilo kojoj dobi.
KADA
Preporučuje se da se ekrani izbjegavanju što je više moguće
kod jedenja obroka
minimalno jedan sat prije spavanja
tijekom obiteljskih druženja
u javnosti (dosada je odlična za učenje i razvijanje sposobnosti)
da se dijete smiruje (osim u izvanrednim situacijama poput u bolnici ili u avionu, kontinuirano smirivanje djeteta s ekranima može dovesti do nesposobnosti djeteta da regulira svoje emocije)
Ako se odlučite za to, gledanje u ekran se preporučuje u dogovoreno vrijeme sa svrhom. To može biti, primjerice, svaki dan u isto vrijeme i otprilike isti vremeni period ili gledanje filma/ dokumentarca jedno popodne u tjednu.
Imati zadano vrijeme i period gledanja u zaslon važno je za uspijevanje regulacije koliko, kada, što i kako se gleda. U slučaju izostajanja rutine dijete se u pravilu neće htjeti maknuti od ekrana i to će predstavljati kontinuirani izazov. Uz to, ako ne postoje jasno definirane granice korištenja medija postoji veća opasnost da će dijete samo pokušati uključiti zaslon i gledati nešto.
Dobar primjer je emisija za djecu ‘Školski sat’ koja je svaki dan u otprilike isto vrijeme te traje približno isto, a nakon nje više nije program za djecu. Ta je emisija dobra jer otvara prostor za razgovor, može se gledati zajedno, a ako je potrebno dijete je povremeno može i samo pogledati gdje poslije može pokušati prepričati što je viđeno. Ako se postavi pravilo da se stavi dan kad se gleda ta emisija i nakon nje se televizija gasi dijete će točno znati kada je TV uključen i koliko. Također, obzirom da traje oko pola sata ostaje još pola sata za, primjerice, korištenje određene aplikacije na mobitelu poput igrice ili vježbanja. To nas dovodi do konkretnih primjera što gledati.
ŠTO
Gledati
- Kvalitetan sadržaj – imajte na umu da za većinu sadržaja koji se promoviraju kao edukativni nema istraživanja koja to potkrepljuju
- Sa specifičnim edukacijskim ciljem (primjerice dokumentarci za djecu, edukativne emisije za djecu kao ‘Školski sat’)
- Video chat (npr. Skype)
- Zabavne i dobno prikladne aplikacije za pokret (yogu, ples ili vježbanje)
- Skinuti programi ili programi na CD-u (smanjuju mogućnost prelaska na sljedeće i jasno je kada je program završio)
- Aplikacija na mobitelu koja je potvrđena jest: ABC Starfall za djecu iznad 3 godine (radi na učenju engleske abecede, nije prestimulirajuća te uključuje djecu jer moraju odgovarati)
Ne gledati
- Sadržaj koji je brz, previše stimulirajuć (s puno zvukova, zvona, zviždanja…)
Programe s nasilnim sadržajem
Programe s reklamama
Programe sa diskriminirajućim sadržajima
YouTube (prevelik izazov za kontroliranje)
Aplikacije, igre i programe koji nisu provjereni. Jesu li prikladni za dob vašeg djeteta i kako su ocijenjeni možete provjeriti na stranici Common Sense Media.
Za popis preporučenih aplikacija za djecu preuzmi besplatan E-book: Što gledati od ekrana?
KAKO
Predlaže se da se
sadržaj gleda s djecom i da im se pomaže da ga aktivno shvate
sadržaj nadgleda i da se aplikacije provjere prije nego ih dijete koristi
pita dijete što misli o tome što gleda
pomogne djeci da prepoznaju i propitkuju poruke koje dobivaju
djeci ne dopušta da sama išta skidaju, istražuju ili gledaju
mediji promatraju kao bilo koji drugi okoliš u koji je dijete uključeno poput parka ili igraonica (poput tih prostora i ovaj otvara mogućnost svim iskustvima, od igre, učenja, zlostavljanja i tako dalje..)
ne dijele osobni podaci i slike
Preporučuje se
zajedničko gledanje (otvara prostor za interakciju i diskusiju)
zajedničko igranje igrica ili aplikacija za odrasle i djecu (radite na odnosu, odrasli više upoznaju dijete)
Važno je svjesno pokazati da je interakcija uživo prioritet i isključiti sve ekrane kad se aktivno ne koriste.
Važno je stvoriti prostore i vrijeme bez tehnologije bilo koje vrste.
Zaključno, ako se koriste promišljeno ekrani mogu biti od koristi u radu s djecom i pomoći da djeca postanu najbolje verzije sebe. Međutim, ako se koriste previše ili bez obraćanja pažnje na neke ključne elemente mogu biti opasnost daljnjem razvoju.
Za dodatne primjenjive ideje i alate – prijavi se na Roditelji Sa Svrhom Newsletter.
Rastimo zajedno,
Antonella
