Znate li ono kada se djetetu da poklon, a ono završi igrajući se s kutijom ili papirom za zamatanje? Ako da, niste jedini. U nastavku ovog teksta pričat ćemo o nekim razlozima zašto je to tako. Naime, kod igračaka vrijedi ‘manje je više’. Ali kako je to moguće, pitate se, ako su igračke toliko važne za dječji razvoj? Pa hajdemo se pozabaviti ovim pitanjem.
Prije nego što krenemo htjela bih naglasiti da je situacija u kojoj se nalazite dobra bez obzira kakva ona bila! Pod time mislim da se uvijek možemo prilagoditi kada dobijemo nova saznanja i ja sam uvjerena da svi mi radimo najbolje što možemo u datom trenutku. Možda već znate i prakticirate sve što će pisati u nastavku. To je odlično! Ako nije – isto super, u slučaju da vam ono što piše ima smisla, sada je dovoljno dobar trenutak kao i bilo koji drugi da idete u tom smjeru. Pa krenimo 🙂
Igračke svakako imaju svoju svrhu. One omogućuju okruženje koje potiče na zabavu, kreativnost te su mnoge od njih edukativne. Time imaju ulogu u razvoju fizičkih i mentalnih sposobnosti koje su ključne za daljnji razvoj. Znači, samo korištenje igračaka nije nikako loše.
Ipak, kako novija istraživanja sve više pokazuju, ‘previše igračaka povezano je s nižom kvalitetom igre’ dok je manje igračaka povezano sa zdravijom igrom i višim kognitivnim razvojem. Ako te zanima detaljnije o samostalnoj igri djeteta možeš preuzeti besplatan E-book Trik s kojim će dijete biti samostalnije u igri, a u ovom ćemo se tekstu pozabaviti količinom igračaka koja je potrebna za kvalitetnu igru.
U studiji Sveučilišta Toledo u Ohiu promatrano je 36 djece između 18 i 30 mjeseci. Djeci je dano 4 igračke, a zatim nekoliko dana kasnije 16 igračaka. Pokazalo se da je igra bila mnogo dublja i kvalitetnija na dan kad je bilo dano samo 4 igračke.
Objašnjenje znanstvenika za ovo otkriće je da je previše igračaka odvlačilo pažnju pa stoga ne čudi da su se djeca igrala znatno dulje sa samo 4 igračke. Isto se događa i ako je u prostoru gdje se djeca igraju previše stvari.
Kada je bilo dano samo 4 igračke djeca su imala čak skoro 2 puta više interakcije sa svakom igračkom. To je vodilo sofisticiranijem načinu igre s više imaginacije te s duljim trajanjem. Dulje provedeno vrijeme s jednom igračkom povezano je i sa samo-ekspresijom, motoričkim vještinama te rješavanjem problema.
Stoga da, djeci je svakako potrebna igra, no za to nije potrebno previše igračaka, izjavljuje autorica knjige ‘Odmaraj se, igraj i rasti’, Deborah MacNamara. Ona naglašava korištenje stvari koje već imamo doma da bi se djeca zabavila, a ako je zaista potrebno onda ulaganje u kvalitetne igračke.
Što sve ovo znači? Nemojmo zaboraviti što se krije iza svih reklama, letaka i marketinga. Sama kupnja materijalnih dobara namjerno se povezuje s idejom da će to usrećiti nas kao i dijete kojem se kupuje. To je nešto u što nas kultura kapitalizma pokušava uvjeriti jer od toga imaju dobit.
Ovo ne znači da se djetetu nikada ništa ne treba kupiti! Naravno da je znak pažnje tu i tamo lijepa gesta. Uz to, neke su materijalne stvari jednostavno potrebne u našem društvu. Ipak, važno je razmisliti koji je razlog kupnje ili darivanja.
Evo nekih znakova da se previše kupuje ili daruje djetetu:
ako dijete počinje očekivati da dobije sve ili većinu onoga što traži
ako je jedna od prvih stvari koju pita kada vidi neku osobu koji je poklon
ako je jednostavno previše igrača oko djeteta do te mjere da je teško pratiti što uopće posjeduje
Sada se vjerojatno pitate kako reagirati na sve to? Prije svake kupnje potrebno je razmisliti. Za dijete nije dobro da dobije sve što želi. Štoviše, britanski psihoterapeut Graham Music u svojoj nedavnoj knjizi povezuje pretjerani materijalizam i materijalne nagrade s nedostatkom motivacije, pripadanja i neovisnosti djece kada odrastu. Odgovor je balans. Naravno da je dobro omogućiti im što žele no uz utvrđene granice i pravila.
U što onda ulagati osim kvalitetnih igračaka? Preporučuje se ulagati u iskustva. To podupiru istraživanja koja pokazuju da se osobe osvrću s više zadovoljstva na prošla iskustva nego na materijalne stvari. Tako je Thomas Gilovich čak utvrdio da osobe pokazuju više znakova sreće dok ulažu svoje vrijeme i novac u iskustva, nego što im je razina sreće dok razmišljaju o kupnji materijalnih stvari.
Naravno, osim same kupnje iskustva tu je i mnogo besplatnih aktivnosti poput razgovora, šetnje, odlazaka u park, prirodu i tome slično. Premda je ponekad najlakše kupiti nešto to je i najbrži put u smjeru koji većina nas ne želi za osobe koje volimo.
Koje se to točno igračke preporučuju možete saznati na linku ispod:
Rastimo zajedno,
Antonella
Za dodatne primjenjive ideje i alate – prijavi se na Roditelji Sa Svrhom Newsletter.
